DRC: Biteze kwakira doze zirenga miliyoni eshatu z’inkingo za M-pox

312

Minisitiri w’ubuzima wa DR Congo yatangaje ko imibare y’abantu bamaze kwandura ubushita bw’inkende muri iki gihugu igeze ku 16,700 naho abo yishe bakaba barenga 570 kuva uyu mwaka watangira. Avuga ko biteze kwakira inkingo mu cyumweru gitaha.

Mu kiganiro n’abanyamakuru ku wa mbere i Kinshasa, Minisitiri Roger Kamba yagize ati: “Turi ku bantu 3,4% bashobora kwicwa n’iyi ndwara”.

Kamba yavuze ko DR Congo ifite “ubunararibonye mu guhangana n’iyi ndwara”, cyane ko ari cyo gihugu cya mbere yabonetsemo mu bantu mu myaka igera kuri 50 ishize.

Yagize ati: “Mpox ni indwara tuzi neza hano mu gihugu cyacu, iri hano kuva muri za 1970, yabonetse bwa mbere mu 1958 mu nkende. Umuntu yayandujwe n’inyamaswa, ahanini inkende, yabonetse ku muntu mu ntangiriro z’imyaka ya 1970.

“Mbere 2/3 bayanduzwaga n’inyamaswa naho 1/3 bikaba umuntu uyanduje uwundi, ibyo ni byo byabagaho cyane mbere, byabonekaga cyane cyane mu majyaruguru mu ntara nka Equateur.”

Minisitiri Kamba ariko, avuga ko virusi y’ubushita bw’inkende iriho ubu (Clade 1) yandura vuba cyane kandi yica kurusha andi moko yose yabonetse mbere.

Ati: “Ubu si indwara ya Congo gusa, imaze kugera ahandi henshi, mu bihugu bigera kuri 17 bya Afurika, n’ahandi.”

Uretse DR Congo ifatwa nk’izingiro ry’iyi ndwara ubu, hanze y’icyo gihugu imibare yerekana ko u Burundi buri mu hibasiwe cyane aho leta yatangaje ko kugeza ku mpera y’icyumweru gishize abanduye ari 153, bari mu duce dutandukanye tw’igihugu.

Mu karere, iyi ndwara yabonetse mu Rwanda, Uganda na Kenya.

Hanze ya Afurika, ubu bushita bw’inkende bumaze kuboneka mu bihugu birimo Sweden/Suède, Pakistan (y’ubwoko bwa Clade 2) na Philippines.

Bizeye inkingo mu cyumweru gitaha

Muri DR Congo, minisitiri Roger Kamba yavuze ko bizeye kwakira inkingo za Mpox vuba, ati: “Tugiye gukingira abantu kandi umuntu wakingiwe bimurinda iyi ndwara.”

Yongeraho ati: “Nizeye ko mu cyumweru gitaha tuzabona inkingo zihageze…Twebwe twiteguye guhita dukingira, dutegereje gusa ko zihagera”, ni inkingo iki gihugu kitazagura, ahubwo kizahabwa nk’impano nk’uko yabivuze.

Kamba agira ati: “Dukeneye hafi doze miliyoni 3,5 ariko nababwira ko kubera Ububiligi tuzabona doze 215,000, [izo] nta nubwo ari kimwe cy’icumi. Kubera Ubuyapani, tugomba kubona doze miliyoni eshatu, na Leta Zunze Ubumwe za Amerika zirimo kureba ngo zizatwoherereza [doze] zingahe, kuko na bo ubwabo bakeneye izo nkingo”.

Hari inkingo ebyiri zizwi za mpox, ni inkingo zageragejwe ariko ntabwo ziragera muri DR Congo cyangwa ahandi mu karere aho iyi ndwara ubu ari ikiza.

Kamba yaburiye abantu kwirinda imibonano mpuzabitsina n’abantu benshi kuko ngo basanze ari kimwe mu byihutisha cyane iyi ndwara.

Yasabye kandi Abanyecongo kwirinda gukora ku nyamaswa zipfishije kuko ngo na zo zanduza cyane.

Comments are closed.